Filozofsko društvo Theoria najavljuje održavanje tradicionalnog Internacionalnog filozofskog simpozija. Ovaj znanstveni skup bit će održan 15. i 16. decembra 2017. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Tematski naslov ovogodišnjeg simpozija je "Humanizam i suvremeni svijet". U radu simpozija sudjelovat će znanstvenici iz Njemačke, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Početak simpozija predviđen je za petak 15.12.2017. godine u 9:00h. 

Pozivamo zainteresirane da uzmu učešće u radu našeg tradicionalnog znanstvenog skupa.

 

Sa velikim zadovoljstvom i radošću obavještavamo javnost da je naš časopis za filozofiju “Theoria“ indeksiran u CEEOL bazi podataka.  (https://www.ceeol.com/search/journal-detail?id=1936) Time smo još jednom dokazali ne samo prisutnost, nego i referentnost FDT u međunarodnim okvirima. Časopis Theoria je prvi časopis za filozofiju u Bosni i Hercegovini koji je indeksiran u jednoj međunarodnoj bazi podataka. Promociju novog broja Theorie ćemo organizirati 14. 11. u 10,00 sati na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Zahvaljujemo se našim suradnicima, članovima i simpatizerima koji su nam pomogli u stvaranju časopisa za filozofiju, koji sada i defnitivno prelazi granice Bosne  Hercegovine i ulazi u akademski i znanstveni svijet bez granica.

 

 

Odjel za filozofiju Sveučilišta u Zadru, uz podršku fondacije Konrad Adenauer Stiftung u Hrvatskoj, organizira konferenciju Ethik in Wirtschaft und Politik. Kao pozvani predavač na ovoj konferenciji sudjeluje i predsjednik FDT prof. dr. Samir Arnautović. Profesor Arnautović će u okviru ove konferencije održati predavanje na temu Zur Relevanz der institutionalisierten Moral in der Politik?
Ovo je druga konferencija koju u suradnji sa Konrad Adenauer fondacijom organizira Odjel za filozofiju Sveučilišta u Zadru, koja okuplja znanstvenike iz više zemalja. Budući da tematizira probleme koji imaju važnost za suvremeno društvo i rješavanje aktuelnih društvenih problema, ovaj skup izaziva pozornost znanstvene i šire javnosti u Republici Hrvatskoj. Sudjelovanje Predstavnika FDT na ovom znanstvenom skupu, samo potvrđuje kontinuitet međunarodne prisutnosti našeg Društva i ugled koji ono ima u međunarodnim okvirima.
Skup će trajati dva dana (6 i 7. 6.), a počeo je obraćanjem predstavnika Sveučilišta i Konrad Adenauer Stiftunga. Za drugi dan predviđene su i interdisciplinarne rasprave, u kojima će značaj etike biti redefiniran s obzirom na globalne promjene svijeta u kojem živimo.

Deset godina postojanja FDT za Bosnu i Hercegovinu, akademsku zajednicu UNSA i grad Sarajevo, uistinu ima poseban značaj. FDT su osnovali, u to vrijeme, mladi znanstvenici, koji su još uvijek radili na svojoj punoj afirmaciji. Tada se to činilo utopijskim ciljem, učiniti da Sarajevo postane mjestom okupljanja značajnih imena suvremene filozofije i mjestom  na kojem se filozofijska misao može izlagati na razini evropskih centara. Kao studenti, nismo imali tu mogućnost i željeli smo je otvoriti za naše studente.

Također smo željeli pokazati da Sarajevo nije samo područje konflikta, te da je to grad sa dugom orijentalno-zapadnom tradicijom, a Bosna i Hercegovina evropska zemlja osobenog identiteta. Danas se u Zamaljskom muzeju nalazimo sa tom namjerom da naši gosti vide nešto od naše tradicije, a mi da se podsjetimo da je tradicija utemeljujući dio budućnosti. Filozofijska misao, sasvim sigurno, tome doprinosi u najvažnijem segmentu.

Važna zadaća FDT je afirmacija mladih ljudi, znanstvenika koji tek razvijaju svoju misao i tek artikuliraju svoje područje interesovanja. To će biti i trajno opredjeljenje našeg budućeg rada.

Ono što je možda najinteresantnije, jeste da FDT svojim djelovanjem objedinjuje različne interese i ljude iz različnih područja društvenog djelovanja. Naši prijatelji i partneri koji nas podržavaju dolaze iz oblasti znanosti, biznisa, politike, medicine, umjetnosti, kulture, medija, javnog života, iz svih oblasti društva. 

Na taj način pokazujemo da filozofija nije hermetična i iz života isključena ljudska djelatnost, nego temeljan odnos prema svim životnim pitanjima i problemima. Filozofija je misao u vremenu i kao takva nije indiferentna na fenomene životnog svijeta i njihovu neposrednost. Zato o moderni želimo govoriti na najzahtjevnijoj znanstvenoj razini, dajući šansu mladim ljudima da u polazištu budu određeni visokom razinom filozofijskih rasprava.

Ne mogu a da se radi toga ne zahvalim našim prijateljima Hans-Peter Grosshansu, Andreasu Arndtu, Manfredu Franku, Pirminu Steckeleru, Bärbel Frischmann, Wioleti Weibel, Hansu Lenku, Ingolfu Dalferthu, Güntheru Krucku, Kurtu Appelu, Juri Zovku, Mirku Wischkeu, Bernhardu Waldenfelsu, Walteru Jeschkeu i drugima koji su u prvih deset godina bili sa nama. Čak i onda kada nismo bili fizički zajedno, mi smo bili istinska filozofijska i znanstvena zajednica. Naše prijateljstvo i suradnja zasnivaju se na duhovnoj i misaonoj povezanosti, koja se objektivira u prijateljstvu i realnosti zajedničkog znanstvenog djelovanja.

Dopustite mi na kraju da, kao predsjednik FDT, čestitam prvo desetljeće svim našim članovima i zahvalim se našim prijateljima, koji su nas u proteklom desetljeću podržavali i realno omogućavali da radimo na razvoju filozofijske misli. Neke od njih ćete danas i čuti u kratkim obraćanjima, a većinu možete vidjeti u ovom lijepom ambijentu Zemaljskog muzeja.

Hvalam Vam i želim da se u narednih deset godina što češće i duže viđamo, te da se ponovno sretnemo na istom mjestu u povodu obilježavanja drugog desetljeća FDT!
Sretno svima!!!!

U utorak, 27. 12. 2016. održana je godišnja sjednica Skupštine Filozofskog društva Theoria. Sjednicu Skupštine vodio je predsjednik ovog organa FDT prof. dr. Damir Marić. Tokom sjednice, uz kraću raspravu, usvojen je Izvještaj rada FDT za 2016. godinu, finansijski izvještaj za protekli period i program rada za 2017. Zaključeno je da je Društvo održalo razinu i obim svojih aktivnosti, te da u veoma nepovoljnim okolnostima i dalje djeluje kao jedino filozofsko društvo sa internacionalnim referencama. Na sjednici je usvojen i prijedlog za prijem novih članova. Razgovori o radu Društva nakon sjednice su nastavljeni na prigodnom koktelu, organiziranom u suradnji sa Studentskim centrom i prijateljima društva.

 

Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, u organizaciji Filozofskog društva Theoria, održan je Prvi memorijal Jasmin Džindo. Memorijal je održan u punoj svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta, a o prof. dr. Jasminu Džindi su govorili prof. dr. Samir Arnautović, prof. dr. Damir Marić i doc. dr. Mirza Mejdanija. Kroz izlaganje različnih aspekata rada Jasmina Džinde, prisutni su mogli čuti i brojne podatke o tome kako je život jednog znanstvenika vezan za njegov teorijski rad. U tom smislu, Jasmin Džindo je primjer intelektualca koji je djelavao kako teorijski, tako i društveno angažirano. Takvim svojim angažmanom, doprinosio je Dobru zajednice u kojoj je živio i bio okrenut edukaciji mladih ljudi da svoje aktivnosti ne usmjeravaju samo na osobnu korist.

Kao što je rečeno u toku Memorijala, djelo Jasmina Džinde je prisutno i izvan granica Bosne i Hercegovine. Čaopisi u Italiji, kao i univerziteti u ovoj zemlji i Hrvatskoj u svojim redovnim aktivnostima imaju ugrađene rezultate rada Jasmina Džinde. Naravno, pored svega, Džindo je ostavio neizbrisiv trag u radu Filozofskog društva Theoria, sudjelujući u našim aktivnostima i na simpozijima koje smo organizirali u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Kao dopredsjednik Skupštine i Društva, on je ostavio i neizbrisive tragove u organizaciji FDT. Pokazao je da pitanje znanja i znanstvenog rada nije nužno ograničeno disciplinarnim pristupom. Kao lingvista i filolog, on je dao doprinos shvatanju filozofije i znanosti na jedan osoben način, svjedočeći svojim radom o tome da je u interdisciplinarnim projektima mogućno i nužno pokazati jedinstvo znanja i znanstvenih ideja.
U radu memorijala su, pored izlagača, aktivno sudjelovali i kolegice i kolege Jasmina Džinde sa Filozofskog fakulteta, profesori sa kojima je on proveo godine zajedničkog rada. Filozofsko društvo Theoria će nastaviti sa obilježavanjem sjećanja na našeg istaknutog člana, prijatelja i kolege. U tom smislu ćemo i narednih godina govoriti o aspektima znanstvenog rada misli Jasmina Džinde.

 

Članovi Filozofskog društva Theoria su u periodu od 20. 6. do 24. 6. sudjelovali u radu međunarodnog filozofskog skupa Religionsphilosophie heute, koji je održan u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Ovaj simpoziji predstavlja najznačajniji regionalni znanstveni skup iz oblasti filozofije religije. U njegovom radu sudjeluju znanstvenici iz Njemačke, USA, Hrvatske, Kine i Bosne i Hercegovine.
Tokom ovogodišnjeg okupljanja eksperata iz oblasti filozofije religije, predsjednik FDT prof. dr. Samir Arnautović održao je predavanje na temu Kants Religionsphilosophie. Ovo predavanje, kao i samo sudjelovanje članova FDT, nova je potvrda međunarodne prisutnosti i referentnosti našeg društva i njegovih članova. To se potvrđuje i u novim pozivima za partnerstvo koje dobijamo od institucija izvan Bosne i Hercegovine.
Simpoziji Religionsphilosophie heute bit će održan i iduće godine u Dubrovniku. Najavljeno je i novo sudjelovanje članova FDT, kao i nastavak suradnje kroz naše aktivnosti i organizaciju XV internacionalnog filozofskog simpozija. Na žalost, FDT ostaje jedino aktivno i referentno filozofsko društvo u našoj zemlji.

Predsjednik FDT Samir Arnautović, je na Skupštini Internacionalnog Hegelovog društva iz Berlina ponovo izabran u Znanstveni savjet (Beirat) najuglednijeg svjetskog društva posvećenog filozofiji Friedricha Hegela. Skupština je održana u Bochumu, za vrijeme trajanja XXXI Hegelovog kongresa i na njoj je, pored predsjednika FDT, izabrano još 12 članova Beirata iz cijelog svijeta, te tri člana Predsjedništva Društva.
Ovakvo priznanje sasvim sigurno predstavlja čast i za naše Društvo, koje je bilo organizator XXVIII Hegelovog kongresa, koji je održan 2010. u Sarajevu. Internacionalno Hegelovo drušvo iz Berlina okuplja najeminentnije stručnjake iz cijelog svijeta koji se bave Hegelovom filozofijom, ali i filozofijom uopće. Znanstveni Savjet društva je sastavljen od trinaest eksperata iz cijelog svijeta i bira se od strane svih članova Društva. Samir Arnautović je od 2006. godine član ovog Savjeta i novi izbor je samo potvrda međunarodnog uvažavanja i priznavanja njegovih znanstvenih rezultata. Izbor predsjednika FDT u eminentno tijelo ovako uglednog međunarodnog društva, za naše filozofsko društvo sasvim sigurno predstavlja i potvrdu uspješnosti našeg četrnaestogodišnjeg rada.
Internacionalno Hegelovo društvo iz Berlina spada u red najstarijih znanstvenih udruženja i sigurno najstarije filozofsko udruženje u Evropi. Ove godine je svoj rad obilježilo uspješnom organizacijom 31. Hegel-kongresa, na kojem su tematizirani svi aspekti Hegelove filozofije. Na Kongresu su govorili eksperti iz cijelog svijeta i dali svoj doprinos novom interpretiranju i sagledavanju Hegelovog djela. Referati sa Kongresa će biti objavljeni u Hegel-Jahrbuchu, koji će izaći tokom naredne godine u Njemačkoj.

U popodnevnim satima 7.5.2016. (subota) završen je XIV Internacionalni filozofski simpoziji. Drugu sesiju simpozija, ali i raspravu koja je vođena nakon nje, obilježila su izlaganja mlađih kolegica i kolega iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 

FDT je održavanjem svog tradicionalnog skupa sadržinski obilježilo 14. godinu postojanja. Na ovaj način smo potvrdili i referentnost našeg rada, ostajući jedinim filozofskim društvom u Bosni i Hercegovini koje je u stanju organizirati međunarodne filozofske skupove. Visoka akademska i znanstvena razina ovih skupova istovremeno potvrđuje i međunarodnu referentnost koju FDT ima. 

U petak 6.5.2016. održana je prva sesija  XIV Internacionalnog filozofskog simpozija. Opsežna izlaganja predavača iz Njemačke, Hrvatske i Srbije, kao i sadržajne i druge rasprave pokazatelj su sadržinskog kvaliteta ovog tradicionalnog znanstvenog skupa. Univerzitet, akademska zajednica i zajednica znanja danas su jedno od centralih pitanja suvremenog svijeta. 

Pitanje ideje univerziteta je danas  polazište preispitivanja stanja u kojem se znanje i akademska zajednica nalaze. U svemu tome filozofija ostaje centralno mjesto razumijevanja Univerziteta kao institucije znanja.  S toga se i pitanje filozofije i njenih transformacija, u bitnom određuje iz razumijevanja univerziteta danas. 

Stranica 1 od 3